Kanton Sarajevo zadržao je uvjerljivo prvo mjesto na listi najrazvijenijih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok drugo i treće mjesto pripadaju Zapadnohercegovačkom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Pokazuju to najnoviji podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja, koji je objavio godišnji Indeks razvijenosti kantona za 2025. godinu.
Nova analiza donosi tek jednu promjenu u odnosu na prethodni izvještaj – Zeničko-dobojski kanton napredovao je za jednu poziciju i pretekao Tuzlanski kanton, zauzevši peto mjesto na rang-listi.
Indeks razvijenosti predstavlja jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja u Federaciji BiH jer omogućava poređenje stepena privrednog razvoja, zaposlenosti, demografskih trendova i kvaliteta ljudskog kapitala među kantonima. Rezultati služe kao osnova za razvojne politike, planiranje javnih investicija i praćenje regionalnih ekonomskih razlika.
Ovo je zvanična rang-lista kantona
Prema podacima za 2025. godinu, redoslijed kantona prema indeksu razvijenosti izgleda ovako:
- Kanton Sarajevo
- Zapadnohercegovački kanton
- Hercegovačko-neretvanski kanton
- Bosansko-podrinjski kanton Goražde
- Zeničko-dobojski kanton
- Tuzlanski kanton
- Srednjobosanski kanton
- Unsko-sanski kanton
- Posavski kanton
- Kanton 10
Rang-lista potvrđuje da Sarajevo ostaje uvjerljivo vodeći administrativni i privredni centar Federacije BiH, dok dva hercegovačka kantona već godinama ostvaruju zapažene rezultate zahvaljujući snažnoj industriji, izvozu i razvijenom privatnom sektoru.
ZDK prestigao Tuzlanski kanton
Najveća promjena u odnosu na prethodni izvještaj odnosi se na zamjenu mjesta između Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.
Zeničko-dobojski kanton sada zauzima petu poziciju, dok je Tuzlanski pao na šesto mjesto. Iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja navode da su se ova dva kantona zapravo vratila na raspored koji je postojao prije dvije godine, što potvrđuje da su razlike među njima vrlo male.
Na promjenu plasmana najviše je uticao pokazatelj prihoda od poreza na dohodak po stanovniku, koji ima najveći pojedinačni udio u izračunu indeksa razvijenosti.
Zanimljivo je da Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton imaju gotovo identične vrijednosti indeksa razvijenosti – 0,83 odnosno 0,82 – zbog čega i minimalne promjene pojedinih ekonomskih pokazatelja mogu uticati na njihov konačni plasman.
Sarajevo daleko ispred svih
Kanton Sarajevo i ove godine uvjerljivo prednjači sa indeksom razvijenosti od 1,96, što ga svrstava daleko ispred svih ostalih kantona u Federaciji BiH.
Drugoplasirani Zapadnohercegovački kanton ostvario je indeks od 1,16, dok Hercegovačko-neretvanski kanton ima vrijednost 1,05. Na četvrtom mjestu nalazi se Bosansko-podrinjski kanton Goražde sa indeksom 1,02.
Ovi rezultati potvrđuju kontinuiranu ekonomsku snagu Sarajeva, ali i stabilan razvoj zapadne i južne Hercegovine, gdje posljednjih godina značajan doprinos daju izvozno orijentisane kompanije, proizvodna industrija, trgovina i investicije u privatni sektor.
Samo jedan kanton u najrazvijenijoj grupi
Prema metodologiji Federalnog zavoda za programiranje razvoja, svi kantoni razvrstani su u tri grupe razvijenosti.
U prvoj, najrazvijenijoj grupi nalazi se isključivo Kanton Sarajevo, čiji je indeks veći od 1,25.
Drugoj grupi pripadaju Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Bosansko-podrinjski, Zeničko-dobojski, Tuzlanski i Srednjobosanski kanton.
Treću grupu čine Unsko-sanski, Posavski i Kanton 10, koji prema zvaničnim pokazateljima imaju najniži stepen razvijenosti u Federaciji BiH.
Kako se izračunava indeks razvijenosti
Indeks razvijenosti predstavlja složeni statistički pokazatelj kojim se procjenjuje ukupni nivo ekonomskog i društvenog razvoja kantona.
Prilikom izračuna koristi se pet ključnih pokazatelja:
- prihodi od poreza na dohodak po stanovniku (25 posto),
- stepen zaposlenosti (20 posto),
- kretanje stanovništva (20 posto),
- stepen obrazovanja radne snage (20 posto),
- udio starijeg stanovništva (15 posto).
Kombinovanjem ovih kriterija dobija se jedinstveni indeks koji omogućava objektivno poređenje razvijenosti svih kantona u Federaciji BiH.
Ovakve analize predstavljaju važan alat za praćenje ekonomskih trendova, planiranje regionalnog razvoja i usmjeravanje budućih investicija, a istovremeno pružaju uvid u područja u kojima postoji prostor za dodatno unapređenje konkurentnosti, zapošljavanja i životnog standarda građana.
PRESS BH
Objavi komentar