Izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koje su stupile na snagu 9. augusta 2025. godine, donijele su najopsežnije reforme ovog propisa od njegovog donošenja 2003. godine. Stručnjaci ih ocjenjuju kao ključni korak u jačanju sistema zaštite žena, djece i porodice, te uvođenju strožijih kazni za najteža krivična djela.
Prema riječima tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, Selme Kišić, novi zakon uspostavlja jasniji i čvršći pravni okvir za zaštitu žrtava nasilja i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja.
“Ključne promjene odnose se na unapređenje zaštite temeljnih društvenih vrijednosti – žene, djece i porodice. Uvedena su nova krivična djela, redefinisana postojeća, a kazne su pooštrene”, izjavila je Kišić za Fenu.
Izmjene obuhvataju širok spektar krivičnih djela – od onih protiv Ustava Federacije, preko zloupotrebe djece, trgovine ljudima i organizovanog kriminala, pa do djela protiv spolne slobode i morala. Jedna od najvažnijih novina je što se rok zastare kod djela počinjenih nad djecom računa tek od punoljetstva žrtve, a kazne zatvora se više ne mogu zamijeniti novčanima.
Rodno zasnovano nasilje sada je zakonom prepoznato kao otežavajuća okolnost, dok osude za teška krivična djela ostaju trajno evidentirane.
Najveća novina je uvođenje člana 166a, kojim se po prvi put u Federaciji BiH definiše femicid – teško ubistvo žene zbog njenog pola.
“Za ovo krivično djelo propisana je kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajne kazne od 45 godina. Donošenje ove odredbe potaknuto je, nažalost, tragičnim slučajevima i porastom broja ubistava žena u posljednje dvije do tri godine”, naglasila je Kišić.
Zakon sada prepoznaje i nova krivična djela poput sakaćenja ženskih spolnih organa, prinudne sterilizacije, uhođenja, spolnog uznemiravanja i zloupotrebe eksplicitnih snimaka.
Krivično djelo nasilja u porodici dodatno je precizirano – svaka fizička, psihička, seksualna ili ekonomska radnja kojom se ugrožava član porodice tretira se kao krivično djelo, a kazna za osnovni oblik povećana je na tri godine zatvora.
Usklađivanjem s Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, omogućeno je da se hitne zaštitne mjere – udaljavanje počinioca, zabrana približavanja i komunikacije – mogu izricati direktno u presudi, što ranije nije bilo predviđeno.
Također, po prvi put je jasno navedeno da Krivični zakon FBiH ne obuhvata djecu mlađu od 14 godina, dok je krug krivičnih djela povezanih s djecom značajno proširen. Ona sada uključuju prinudni brak, navođenje na prostituciju, posjedovanje i davanje droga maloljetnicima te druge oblike iskorištavanja, za koje su kazne povećane i do 10 godina zatvora.
“Prvi put se susrećemo s krivičnim djelima koja ranije nisu bila obuhvaćena zakonom. Bit će potrebna dodatna edukacija i saradnja svih institucija kako bi se ovaj zakon u praksi dosljedno primjenjivao. Ključno je da njegova primjena rezultira stvarnom zaštitom žena, djece i drugih ranjivih kategorija”, zaključila je tužiteljica Kišić.
Novi Krivični zakon FBiH, prema ocjenama pravnih stručnjaka, predstavlja značajan iskorak u pravosudnom sistemu Federacije BiH – ne samo u pogledu represije, već i prevencije nasilja, s jasnim fokusom na zaštitu najranjivijih grupa u društvu.
Objavi komentar